Međunarodni dan svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane 29.9.
Prema Rezoluciji koju je Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 19. prosinca 2019. godine, 29. rujna obilježava se Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.
Temelji za odluku proizlaze iz hitne potrebe da se do 2030. godine smanje velike količine otpada od hrane na globalnom nivou. Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu i karakterističan za zemlje u razvoju, a bacanje hrane je rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača i fenomen je razvijenog dijela svijeta. Otpad od hrane stvara snažan pritisak na okoliš, s obzirom da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.
Ujedinjeni Narodi podsjećaju kako je jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona, izgubljena ili bačena, dok je istovremeno preko 821 milijun ljudi kronično pothranjeno. U Europskoj uniji svake godine se baci oko 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj godišnje nastaje oko 400.000 tona otpada od hrane, odnosno 97 kilograma po stanovniku, pri čemu najveće količine nastaju u kućanstvima (77%).
Stoga je potrebno poduzeti korake na lokalnoj i globalnoj razini kako bi se preispitao način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Smanjenje gubitka i bacanja hrane zahtijeva djelovanje svih, od proizvođača, industrije i trgovaca do samih potrošača.
Ključne poruke Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane:
• Smanjivanje gubitka i bacanja hrane pruža moćno sredstvo za uspostavu održivijih prehrambenih sustava.
• Gubitak i bacanje hrane generiraju 8% globalnih emisija stakleničkih plinova. Smanjivanje količina otpada od hrane jedan je od najučinkovitijih načina na koji kao pojedinci i države možemo smanjiti utjecaj na klimu.
• Kako bi smanjili otpad od hrane pojedinci mogu pažljivije kupovati, pravilno skladištiti hranu i dobro iskoristiti ostatke.
Otpad od hrane je globalni problem, a nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava.
Na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede možete pronaći sektorske vodiče u kojima se naglasak stavlja na preduvjete i dobre prakse kojima se može spriječiti nepotrebno bacanje hrane po pojedinim fazama lanca opskrbe hranom; www.hrana-nije-otpad.mps.hr/sprjecavanje-otpada-od-hrane/smjernice-i-upute/vodici
Na mrežnoj stranici UN EnvironmentProgramme možete pronaći „Vodič Uključite se“ koji nudi ključne poruke, činjenice i brojke te akcije koje dionici mogu poduzeti kako bi smanjili gubitak i rasipanje hrane; www.fao.org/3/cc7287en/cc7287en.pdf
Članak je dio Info-kampanje koja se provodi u sklopu projekta solidarnosti Štiti BRK(3)OM odobrenog od strane Agencije za mobilnost i programe EU koji se sufinancira sredstvima Europske unije u okviru programa Europskih snaga solidarnost
Edukativni video:
Ministarstvo poljoprivrede: www.youtube.com/watch?v=EeBcHmPD3OU
UN EnvironmentProgramme: www.youtu.be/9RA2btK2TIo
Informacije preuzete s mrežnih stranica:
Izvor: www.haop.hr/hr/novosti/medunarodni-dan-svjesnosti-gubitka-i-bacanja-hrane
Izvor: www.unep.org
Izvor: www.hrana-nije-otpad.mps.hr
Više informacija možete pronaći na:
UN EnvironmentProgramme: : https://www.stopfoodlosswaste.org/theme
Ministarstvo Poljoprivrede: www.hrana-nije-otpad.mps.hr
Sadržaj objave isključiva je odgovornost Ekološke udruge „Krka“ Knin i Europska komisija se ne može smatrati odgovornom pri uporabi informacija koje se u njoj nalaze
