Ministarstvo mora surađivati s civilnim društvom da bi energetske zajednice zaživjele!

Energetske su zajednice važne jer predstavljaju potencijal za demokratizaciju energetskog sektora kroz okupljanje većeg broja građanki i građana koji sami proizvode obnovljivu energiju.

Jedna je to od glavnih poruka s jučerašnjeg okruglog stola  „Kako do obnovljivih izvora energije u rukama građana?” kojeg je Zelena akcija u sklopu tematske mreže “Jedro” održala u Novinarskom domu u Zagrebu.

 

Na okruglom stolu su predstavljene dobre prakse i izazovi grupa koje se bave implementacijom građanske energije iz obnovljivih izvora. Damir Medved i Damir Juričić predstavili su Energetsku zajednicu Sjevernog Jadrana. Ukazali su na prepreke s kojima su se susretali u njenom osnivanju. Unatoč prevladavanju inicijalnih prepreka, još uvijek moraju savladati najveću barijeru, a to je das regulatorima dogovore modalitet po kojem će aktivno vršiti svoju funkciju, proizvoditi i razmjenjivati električnu energiju.Sanela Mikulčić Šantić je predstavila rad energetske zadruge KLIK iz Križevaca. Nakon što je u tom gradu Zelena energetska zadruga (ZEZ) realizirala prvu solarnu elektranu izgrađenu ulaganjem građana, KLIK je nastavio s aktivnostima promoviranja građanske energije. Zahvaljujući njihovom angažmanu je projektirano 792 kW solarnih elektrana, a izgrađeno 270 kW. Također, sada je u Križevcima aktivno šest lokalnih tvrtki koje se bave projektiranjem i/ili izgradnjom elektrana.  18 osoba direktno je zaposleno na poslovima vezanim uz projektiranje i izgradnju solarnih elektrana. Nakon predstavljanja primjera iz prakse, uslijedila je rasprava na kojoj su sudjelovali Aleksandar Halavanja, voditelj Službe u Sektoru za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Valentina Đurek ispred Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Goran Čačić u ime ZEZ-a i Ivan Zoković kao predstavnik inicijativa koje se u Hrvatskoj bave provedbom projekata građanske energije.

 

Tema energetskih zajednica očekivano je bila u fokusu. Još jednom je potvrđena njihova važnost jer predstavljaju model po kojem se i građane izložene energetskom siromaštvu može uključiti u prelazak na post-fosilno društvo. Dodatno, one su izvanredan upravljački instrument kojim se, u kombinaciji s odgovarajućom tehnologijom, može postići uravnoteženje elektroenergetskog sustava.

 

No, iako već dvije godine postoji zakonodavni okvir , u Hrvatskoj još nema nijedne aktivne energetske zajednice. Ukazano je na cijeli niz nelogičnosti koje su propisane hrvatskim okvirom, a koje ne postoje u zakonodavstvu EU. Primjerice, obaveza stalno zaposlene osobe u energetskoj zajednici, ograničenje instalirane snage na 500 KW, usko propisivanje organizacijskog oblika uz isključivanje zadruga kao mogućih osnivača energetskih zajednica, nedefiniranost pojma dijeljenja energije među članovima energetske zajednice itd. U tom je smislu organizator iskazao žaljenje što se raspravi nisu odazvali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koo i regulatora. S obzirom na znanja i iskustva dionika građanske energije, za unapređenje zakonskog okvira je nužno da ih se aktivnije uključi.

 

Okrugli stol organiziran je u sklopu projekta "JEDRO - Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad" koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Tematsku mrežu JEDRO, istraživačko-zagovarački konzorcij, čine organizacije civilnog društva iz područja zaštite okoliša, energetske zadruge i Fakultet političkih znanosti.