Svjetski dan zaštite životinja 04.10.
Prvi spomen Svjetskog dana životinja može se naći 1924. u zahtjevu njemačkog pisca Heinricha Zimmermanna. Prva priredba s tim povodom bila je održana sljedeće godine, 4. listopada 1925. u Berlinskoj dvorani sportova.
Svjetski dan životinja proglašen je 1931. na konvenciji ekologa u Firenci da bi se naglasio nepovoljan položaj ugroženih vrsta. Za Svjetski dan životinja bio je odabran 4. listopada jer se toga dana slavi svetkovina sv. Franja Asiškog, sveca zaštitnika životinja.
Ugroženost vrsta procjenjuje se prema kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode te im se daje pripadajuća kategorija ugroženosti. Najistaknutije vrste koje se nalaze pred izumiranjem su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi i tigrovi.
Prema podacima svjetskih organizacija, svaki dan izumre od 50 do 150 vrsta, za što je krivac ponajprije čovjek.
Središnja ideja ovog dana postalo je isticanje važnosti ostalih životinjskih vrsta s kojima čovjek dijeli planet, onih životinja koje su sve češće žrtve čovjekove sebičnosti, sadizma i nasilja. S obzirom na sve, obrazovanjem i javnim aktivnostima boraca za zaštitu životinja nastoji se stvoriti nova kultura poštovanja i senzibilnosti, koju gaji sve više ljudi u skladu sa svojim mogućnostima, čime bi ovaj svijet postao pravedniji za sve koji u njemu žive.
U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih bića, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Točan broj divljih vrsta u Hrvatskoj još uvijek nije poznat, no do sada je ukupno zabilježeno oko 40 000 vrsta. Međutim, pretpostavljeni broj vrsta znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50 000 do preko 100 000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste. Takvi su nalazi rjeđi kad su u pitanju ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci budući da su ove skupine relativno dobro poznate. S druge strane, skupine poput algi, mahovina, gljiva te beskralješnjaka vrlo su slabo istražene.
U Hrvatskoj obitava velik broj životinjskih vrsta ugroženih u Europi, što je povezano s velikom raznolikošću i očuvanim staništima. Unatoč velikom bogatstvu divljih vrsta i provedbi određenih mjera očuvanja vrsta i njihovih staništa, mnoge su vrste i dalje ugrožene u Hrvatskoj, a takav je trend i na svjetskoj razini. Međunarodna unija za očuvanje prirode, prema čijim kriterijima se procjenjuje ugroženost vrsta, na najnovijem crvenom popisu navodi rezultate procijene ukupno 70 294 vrsta ili 3,9 % opisanih vrsta. Gotovo trećina procijenjenih vrsta je suočena s visokim rizikom od izumiranja.
U Hrvatskoj su izrađeni crveni popisi za 17 skupina te crveni popis špiljske faune, koji obrađuje više skupina vezanih uz ovaj specifični tip staništa. Najveću prijetnju divljim vrstama u Hrvatskoj predstavljaju preinake prirodnih ekosustava, odnosno aktivnosti koje izravno uništavaju njihova staništa, a slijedi korištenje bioloških resursa i onečišćenje. U Hrvatskoj se to posebno odnosi na brane i korištenje voda i ostale preinake ekosustava, otpadne tekućine iz poljoprivrede, šumarstva i komunalne otpadne vode te izgradnju stambenih i urbanih područja.
Edukativni video:https://youtu.be/jI_JeNCEOgo- autor Luka Radiković, tekst Sanja Radiković
Informacije preuzete s mrežnih stranica:
Izvor: https://mingor.gov.hr/vijesti/obiljezava-se-medjunarodni-dan-zastite-zivotinja-4084/4084
Izvor: https://www.skole.hr/4-listopada-medunarodni-dan-zastite-zivotinja/
Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_dan_za%C5%A1tite_%C5%BEivotinja
Članak je dio Info-kampanje koja se provodi u sklopu projekta Štiti BRK(3)OM odobrenog od strane Agencije za mobilnost i programe EU koji se sufinancira sredstvima Europske unije u okviru programa Europskih snaga solidarnost
Sadržaj objave isključiva je odgovornost Ekološke udruge „Krka“ Knin i Europska komisija se ne može smatrati odgovornom pri uporabi informacija koje se u njoj nalaze
