Pesticidi

Preuzeto sa www.jutarnji.hr

Proljeće nam je došlo, sezona je sadnje voća i povrća pa da vas malo upozorimo na pesticide u hrani

:

Pesticidi su opasni za ljudsko zdravlje: mnogi su kancerogeni, većina ih štetno utječe na hormonalni status, mogu biti uzrok neplodnosti, deformacija fetusa, toksični su... Znamo i da su neki, poput zloglasnog DDT-ja, već odavno zabranjeni u gotovo cijelom civiliziranom svijetu, ali i da se, unatoč zabranama, koriste u Aziji, Africi i Južnoj Americi te da se tragovi tog pesticida i dalje pronalaze u namirnicama koje konzumiramo. Ono što ne znamo i što nas brine jest u kojoj je mjeri zapravo sigurno voće i povrće koje marljivo jedemo, uvjereni kako činimo nešto dobro za svoje zdravlje. Domaći proizvođači, tvrde stručnjaci, svoje proizvode tretiraju samo u nužnoj mjeri, i to isključivo dopuštenim sredstvima, a u prilog sigurnosti hrvatskog voća i povrća ide i činjenica da je zbog klime i položaja kod nas potrebna mnogo manja zaštita nego u brojnim drugim zemljama. Ako nas takva objašnjenja i umire, ostaje pitanje koliko je sigurno uvozno voće i povrće koje dolazi iz raznoraznih zemalja, ponekad i iz onih u kojima sustavi kontrole zdravstvene ispravnosti nisu najrazvijeniji. Odgovor na to pitanje potražili smo od dipl. ing. spec. ekoinženjerstva Gordane Jurak iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

- Koliko ima pesticida na uvoznom voću i povrću?

Gotovo u svakom voću i povrću mogu se naći ostaci pesticida, ali te su količine toliko niske da ne narušavaju zdravlje. Slučajevi u kojima količina pesticida prelazi dopuštene granice su rijetki i tu je riječ o zaista vrlo malom broju voća i povrća. Općenito, smatram da je kontrola voća i povrća koje uvozimo dosta dobra jer uvozimo pretežno iz europskih zemalja, najčešće Španjolske, Grčke i Italije, u kojima je sustav kontrole vrlo dobro organiziran i kvalitetan, tako da su vrlo mali izgledi da do nas uopće dođu pošiljke s nedopuštenom količinom pesticida. Također, na uvoznom voću i povrću čije uzorke dobivamo na analizu, ne nalazimo ni nedopuštene pesticide, kao što je DDT.

- Koje pesticide najčešće pronalazite?

Najčešće su to novije generacije pesticida, kao što su fungicidi i insekticidi iz skupine organofosfornih insekticida i piretroidi koji se danas najviše koriste. S tim da se insekticidi koriste tijekom obrade i proizvodnje voća i povrća, a fungicidi uglavnom nakon što se pokupi urod da bi se on što duže održao.

- Koliko su ti pesticidi koje nalazite opasni?

I jedni i drugi su opasni ako su prisutni u hrani u količini iznad dopuštene granice. Primjerice, za jabuku je za svaki pesticid određena granica, pa tako za krušku, breskvu... Te je granice odredila Europska komisija na temelju procjene rizika, a najniža granica koja postoji je 0,01 mg po kilogramu voća ili povrća.

- Kako se zaštititi od tragova pesticida? Je li pranje vodom dovoljno da se oni uklone?

Temeljito pranje je dovoljno. U laboratoriju smo ispitali koliko pranje vodom utječe na prisutnost pesticida. Uzorke koji su imali određenu količinu pesticida analizirali smo prije i poslije pranja u vodi i pokazalo se da se ostaci pesticida u velikoj mjeri mogu ukloniti vodom. Osim toga, što se tiče voća i povrća koje se guli, guljenjem se ostaci pesticida gotovo potpuno uklanjaju.

- Mogu li pesticidi doprijeti u voćku?

Naravno da mogu, ali ipak se najviše zadržavaju na kori. Što se tiče tragova pesticida u samom voću ili povrću, oni će se termičkom obradom vjerojatno razgraditi, jer su novije skupine pesticida vrlo termolabilne. U pravilu se novije generacije pesticida sve brže razgrađuju, pa tako ima nekih koji se razgrade već za jedan dan ili čak za nekoliko sati.

- Što kad pronađete u nekom proizvodu nedopuštene količine pesticida?

Otkrijemo li u nekom proizvodu nedopuštenu količinu pesticida, to javljamo inspektoru koji potom zabranjuje uvoz, odnosno ulazak te pošiljke u zemlju. Ta se pošiljka ili vraća u zemlju iz koje je stigla ili se uništava.